5 tipova gradova koje ćemo sretati u eri populizma

Hoće li vaš grad prigrliti trijažni model (djelovati u skladu sa hitnošću problemskih prioriteta), biti revnosniji u kreiranju progresivnih javnih politika, ili će napregnuti svoje finansijsko poslovanje u 2017?

Dok se  prošlog ljeta Donald Tramp obavezivao da će “učiniti Ameriku ponovo velikom” kroz agresivnu retoriku i veliki zid na južnoj granici Sjedinjenih država, Bregzit kampanja je pozivala Britance da “povrate kontrolu” kroz izlazak iz Evropske unije. Iako su urbani glasači u obije zemlje odbili ove ideje, one su pobijedile.

Populistička plima je odnijela sa sobom Britaniju van EU i donijela Trampa u Bijelu kuću, pomjerajući obje zemlje sa njihovih dotadašnjih tračnica. U Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj, neki od vodećih kandidata na nacionalnim izborima su već zaprijetili da još više poremete međunarodni poredak kroz njihove nacionalističke tirade i pozive za restriktivnijim politikama kada je u pitanju kontrola migracija i granica, i produbljivanje pukotina unutar EU.

Za same gradove, ovaj navala populizma može biti od egzistencijalnog značaja. Anti-trgovinska, anti-imigraciona klima koja je ojačala populističke pokrete više je nego prijekor za otvorenost i raznolikost koja definiše moderne globalne metropole.

Kako će ova politička i ekonomska erupcija uticati na gradove širom svijeta? Inspirisani klasifikacijom mitskih gradova u Kalvinovom romanu “Nevidljivi gradovi” klasifikovali smo 5 identiteta za koje mislimo da će američki i evropski gradovi ogrnuti kao reakciju na političke, tržišne i demografske promjene u našim društvima.

Opkoljeni grad

Gradovi su bili pod opsadama hiljadama godina, iako su danas budžetski rezovi i regulatorne reforme zamijenile srednjovjekovnu opremu za opsade poput katapulta.

Političke i ekonomske institucije su skoro svugdje struktuiranje tako da se gradovi oslanjaju na centralne vlade. Najveći pojedinačni investitor u gradove je skoro uvijek nacionalna vlada, koja djeluje kroz svoju agendu koja, između ostalog, omogućava minumume standarda za marginalizovane druptvene grupe, pomaže nauku, i subvencioniše privatna ulaganja. Država takođe postavlja pravila igre kad su u pitanju granice, državljanstvo, prava radnika i potrošača.

Rezovi u finansiranju i promjene u odlučivanju centralnih vlada će imati ozbiljne, čak i dramatične posljedice na terenu. Dražave mogu, na primjer, srezati programe koji se odnose na hitne probleme poput stanovanja, beskućnika, zdravstvene zaštite i javne bezbjednosti. Ipak, gradovi neće moći sebi da dozvole luksuz ignorisanja ovih veoma vidljivih pitanja koja jako utiču svakodnevne živote njihovih stanovnika.

Posebno u Sjedinjenim državama, gradovi će proći kroz bolni proces trijaže – promjene prioriteta i mobilisanja privatnih i građanskih (nevladinih) resursa za odgovor na hitne potrebe.

Opozicioni grad

Veliki gradovi će postati ključni igrači oponiranja anti-trgovinskim i anti-imigrantskim naporima nacionalnih država. U Sjedinjenim državama, gradonačelnici Njujorka, Los Anđelesa, Čikaga i drugih gradova su proglasili status utočišta, signalizirajći njihovu namjeru da se bore sa masovnim deportacijama imigranata. Gradonačelnik Londona istražuje legalnost opcije lokalnih radnih viza za London kako bi sačuvao mobilnost rada u svjetskoj finansijskoj prijestonici.

Kako se 2017 bude nastavljala, gradovi će biti prva linija odbrane od najavljenih napora državnih vlasti da oslabe zdravstvenu zaštitu, mjere klimatske politike i zaštitu potrošača. Opoziciono djelovanje će imati nekoliko oblika. Možemo da očekujemo agresivne kampanje za mobilizaciju građana, stvaranje političkog pritiska i obesmišljavanje legislativnih reformi.

Progresivni grad

Gradovi već čine mnogo više od prostog oponiranja anti-urbanim nacionalnim politikama; oni aktivno kreiraju njihove progresivne agende da unaprijede živote stanovnika. Kroz vijelu Ameriku i Evropu, gradovi vode napore za manju emisiju ugljovodonika. povećavanje energetske egikasnosti i ubrzanje tranzicije na obnovljive izvore energije.

U Americi su gradovi poput Sijetla i Vašingtona, donijeli odluke o minimalnoj cijeni rada, u mnogim slučajevima duplirajući dosadašnji minimum postavljen od federalne vlade. U Njemačkoj Hamburg i Berlin prednjače u naporima za integraciju sirijskih i drugih izbjeglica kroz kreativne inicijative za smještaj, obrazovanje i učenje vještina.

Sposobnost viših nivona državne vlasti da obesmisle ove napore gradova su biile različitog uspjeha. U Americi se obimna pažnja posvetila naporima država kao Alabame da onemoguće gradove da donose odluke poput pomenute o minimalnoj cijeni rada. Ipak napori gradova imaju široku podršku biznis i filantropske zajednice, tako da je mogućnost država da prisvaja ingerencije gradova jako otežana.

Prosperitetan grad

Sposobnost velikih gradova da djeluju nezavisno zavisi od njihove ekonomske snage i tržišne važnosti. Ekonomsko restruktuiranje i demografske preference talentovane radne snage stavili su na prvo mjesto principe poput blizine, gustine, raznolikosti i životnosti –jednom riječju “gradskosti” – u odnosu na disperziju i decentraliaciju.

Ubrzani ritam inovacije ojačao je benefite aglomeracija i bliskosti. Ovo je omogućilo npr Pitsburgu, mjestu u kom se nalaze dvije napredne istraživačke institucije, Karnegi Melon Univerzitet i Univerzitet u Pissburgu – da postane prvi pokretač tehnologija nove generacije kao što su autonomna vozila i robotika.

Kako se državne vlade budu povlačile, treba da očekujemo privatne i građanske investicije i inicijative da rastu. Činjenica je da su ogormno tržište i demografske snage u osnovi izmijenile prostornu geografiju inovacija u svijetu i da malo toga zavisi od državne vlasti.

Gradovi će takođe biti sve pametniji u iznalaženju načina korišćenja svoje pozicije na tržištu za fiskalne svrhe. Kopenhagen i Lion koriste vrijednost javnih dobara poput zemlje i zgrada i novih privatnih korporacije da ulažu u infrastrukturu i podstiču regeneraciju luka i naselja. Kao i za druge modele urbanih inovacija, možemo očekivati da se ovi načini upravljanja gradskim i finansijskim stvarima brzo šire.

Umreženi grad

Moć gradova leži u činjenici da oni nisu samo vlast, već mreže javnog, privatnog, nevladinog, akademskog i društvenog. Vlade i vladine institucije (pa i na lokalnom nivou) mogu biti “otete” od strane politčkih partija, dok mreže, sa druge strane, nagrađuju, pragmatičnu akciju.

U američkim gradovima srednje veličine kao Indijanapolisu npr. ili San Dijegu, mreže lidera sarađuju i koriste privatni i građanski kapital i ekspertizu da pojačaju inkluzivni rast. Međugradska saradnja je u porastu, kao i sposobnost nacionalnih učesnika da saražuju. Gradovi rade zajedno ne samo u debatama o javnim politikama, nego i da utiču na ekonomski rast i društveni napredak, kreirajući nove oblike finansijskih istrumenata kao što su obveznice “Pay for Sucess” i zelene obveznice, podržavajući na taj način pristupačno stanovanje, zelenu infrastrukturu i predškolsko obrazovanje.

U 2017, bilo da se populistička plima pojača ili povuče, gradovi će nastaviti da budu izloženi promjenama u nacionalnim politikama i motivisani da budu kreatori svojih sudbina. Kroz posmatranje ovih tendencija naučićemo mnogo o budućim odnosima u globalizovanom svijetu.

Izvor: CITYLAB

Kompletan tekst na engleskom jeziku